Zemljopisni položaj Hercegovine
Na sjeverozapadu, zapadu i jugu Hercegovina graniči s Republikom Hrvatsko, na istoku s Republikom Crnom Gorom, a na sjeveru s Bosnom. Granice su najvećim dijelom prirodne jer vode preko planina, na sjeveru i istoku ili morem, jednim dijelom na jugu, a ostalim dijelom su rezultat povijesnih okolnosti. No, one nikako nisu prepreka niti ograničavajući čimbenik turističkom razvoju Hercegovine. Štoviše, one kao takve čine ovom prostoru, u kvalitativnom smislu, uvelike prednost, osobito u razvoju određenih vidova turizma: svih vidova planinsko turizma u planinskom dijelu, a u primorskom dijelu svih vidova ljetno-kupališnog turizma.
Klima
Čimbenici koji izravno utječu na klimu u pojedinim dijelovima Hercegovine su: blizina mora, reljef i nadmorska visina.
Primorski dio, te dijelovi Hercegovine koji nisu na velikoj udaljenosti od mora imaju pravu mediteransku klimu s dugim i suhim ljetima, te kratkim i vrlo rijetko hladnim zimama. Oborine, u tim predjelima, uglavnom se odnose na zimu, kasnu jesen i rano proljeće. Prosječna godišnja temperatura prelazi 14 stupnjeva. Ljetna temperatura nerijetko dosiže i preko 40 stupnjeva, dok zimska temperatura rijetko pada ispod nule. Ovu Hercegovinu zovu i niska Hercegovina. Mediteranska klima slabi udaljenošću od mora i nadmorskom razinom, mada, u pojedinim dijelovima, a osobito dolinama rijeka Trebižata i Neretve mediteranska klima dopire i dublje u unutrašnjost Hercegovine.
Drugi dio Hercegovine je onaj koji se nalazi na 400 m pa sve do 700 m nadmorske razine.
I u tim dijelovima Hercegovine se osjeća mediteranska klima, no u daleko manjoj mjeri nego u niskoj Hercegovini.
Prosječna godišnja temperatura u tim predjelima kreće se oko 12 stupnjeva.
Planinski dio Hercegovine je onaj koji se prostire na 800 m nadmorske razine i više. U tim predjelima vlada izrazito planinska klima s dugim i hladnim zimama, te kratkim i umjereno toplim ljetima. Prosječna godišnja temperatura, u tim predjelima, je oko 9 stupnjeva, a padaline su raspoređene tijekom cijele godine, te sa snijegom tijekom cijele zime.
Vjetrovi koji pušu u Hercegovini su uglavnom bura, jugo i maestral. Bura je suh i vrlo hladan vjetar. Obično puše proljetnim, jesenjim i zimskim mjesecima iz sjeveroistočnog smjera, obično donosi lijepo vrijeme, a u zimskim mjesecima i snijeg. Jugo je jak jugoistočni vjetar i gotovo uvijek donosi velike količine oborina. U ljetnim mjesecima ponekad puše maestral, ili zmorac. To je vrlo ugodan, umilan vjetar koji puše s mora na kopno.