Gastro ponuda

Područje koje obuhvaća regija Hercegovina kroz povijest je bilo vrlo siromašno, područje na kojemu su se sukobljavale, za njihova vremena, napredne civilizacije. Svi sukobi imali su za posljedicu pustošenje ovih krajeva i još veće siromašenje domicilnog stanovništva. To siromaštvo najbolje se ogledalo kroz njihovu kuhinju i način prehrane.

Hrana se pripremala uglavnom od brašna (kukuruzova, ječmenog, brašna od sirka, vrlo rijetko pšeničnog brašna) i mliječnih proizvoda. Iako se stanovništvo bavilo i uzgojem stoke, meso se koristilo vrlo rijetko u prehrani, izuzetno za težačke radnike i to isključivo slanina. Za ilustraciju nekoliko vrsta jela: pura, popara, cicvara, razne izljevače od krumpira i tijesta, različite pogačice s kajmakom, uštipci i sl.

No, danas Hercegovina općenito, a osobito Županija Zapadnohercegovačka nije siromašna. A način prehrane najbolje govori o bogatstvu i materijalnom stanju stanovništva u ovim krajevima.

Bogatstvo hercegovačke kuhinje najbolje se može osjetiti dolaskom u Hercegovinu i kušanjem hrane. Nepregledno je bogatstvo hrane na bazi mliječnih i mesnih proizvoda, povrća i ribe, desertni prilozi na bazi voća, te mnoštvo slastica.

Ono što je osobito važno, kada je u pitanju gastro ponuda u Hercegovini, je netaknuta priroda, nezagađene vode i čist zrak, što će reći kako Hercegovina ima ono što cijela Europa nema. K tome još činjenica da škrta zemlja omogućava život samo onom rijetkom i najkvalitetnijem bilju. Zbog toga Hercegovina, a tako i Županija Zapadnohercegovačka, i obiluje ljekovitim biljem kao rijetko koja zemlja na svijetu. Naravno, hrana na bazi tako ljekovitog bilja može biti, a i jeste  ljekovita.

Županija Zapadnohercegovačka je iznimno bogata pitkom vodom. Izvore pitke vode možete susresti posvuda, ali zbog kamenitog tla i njegove propusnosti gotovo svu vodu opet proguta zemlja iz koje je netom i nedaleko izbila.

U Županiji Zapadnohercegovačkoj se kao rijetko gdje je možete sagnuti gotovo na svakom izvoru i napiti vode bez straha da je zagađena.

Osim po pitkoj vodi, Županija Zapadnohercegovačka, uostalom kao i cijela Hercegovina, je nadaleko poznata po dobrim vinima, a osobito po autohtonim sortama Žilavki i Blatini.

Rakija koja se proizvodi od vinove loze je poznata hercegovačka loza. Loza služi i kao baza mnogim vrstama hercegovačkih rakija ( medovača, različite vrste travarica).

U Hercegovini se proizvode i mnoge druge vrste rakija kao što su murva, drijenja i sl., te više vrsta likera: višnja, trešnja, orahovača i dr.

U cijeloj Hercegovini se, tako i u Županiji Zapadnohercegovačkoj, osobito u seoskim domaćinstvima, prave i različite vrste sokova sirupa kao što  su sirupi od šipka, drijena, kupine, maline, šljive, jabuke; te različite vrste kompota od šljiva, višanja, jabuka.

Isto tako se proizvode i više vrsta marmelada kao što su marmelade od smokava, šljiva, kupina, dunja i sl.

Ono s čime se Županija Zapadnohercegovačka, a naročito područje općine Ljubuški, može dičiti je proizvodnja svih vrsta poljoprivrednih proizvoda, iako ona nije ni blizu razine koju omogućavaju potencijali kojima raspolažu ovi krajevi.

Hercegovački med, a osobito onaj s područja Ljubuškog i Širokog Brijega, već je postao hercegovački brend.