Narodni običaji

Stara narodna nošnja u Hercegovini je osobito zanimljiv motiv koji uvelike može obogatiti turističku ponudu Hercegovine.

Koliko je narod ovih krajeva, bar kada je u pitanju Županija Zapadnohercegovačka, postao svjestan važnosti očuvanja tradicije i starih običaja najbolje pokazuje broj novo utemeljenih kulturno umjetničkih društava (njih 20) kojima je temeljna zadaća baš očuvanje tradicije i starih običaja ovih krajeva. Brojna su sijela i smotre koje se događaju tijekom godine u mnogim mjestima diljem Hercegovine, a osobito u Županiji Zapadnohercegovčkoj:

- Ljubuško silo

- Smotra folklora u Širokom Brijegu

- Zvuci s kamena u Posušju

- Silo na uskrsni ponediljak na Kočerinu

- Smotra folklora u Grudama

Isto tako vrijedne manifestacije koje imaju za cilj očuvanje starih običaja i starih sportova su Seoska olimpijada na Ilijinu brdu u Posušju koja se održava u srpnju mjesecu na Ilijin dan svake godine.

Kada je u pitanju glazbena tradicija u Hercegovini važno je spomenuti narodno pjevanje: ganga (višeglasno pjevanje), putničko pjevanje ( putnička ganga – jednoglasno pjevanje), bećarac i pjevanje uz gusle.

Glazbene instrumente koji se ubrajaju tradicijske glazbene instrumente u Hercegovini važno je spomenuti: gusle, dvojnice, diple i trube koje su izrađivane samo u proljeće.

Liru susrećemo samo u okolici Neuma i Ravnog, no danas se proširila na cijeli prostor Hercegovine.

Od plesova koja su se igrala u Hercegovini važno je spomenuti: trusu, taraban i trojanac.

Linđo se u stara vremena igrao samo na području Ravnog i u neumskom zaleđu, ali u novije vrijeme postaje sve popularniji pa se igra u cijeloj Hercegovini, a osobito u Županiji Zapadnohercegovačkoj gdje je naročito omiljen.