Muzej Humac - Ljbuški

Prvu ideju o osnutku muzeja nalazimo kod Fra Petra Bakule u Šematizmu kojeg je objavio na hrvatskom jeziku 1867. godine u kojem iznosi svoja zapažanja i istraživanja iz područja arheologije, povijesti, povijesne topografije, etnologije i sl.

Šematizam je postao temeljno djelo za svako daljnje istraživanje. Na tom tragu svoje istraživanje je nastavio fra Anđeo Nuić, arheolog, konzervator i muzeolog.

On ide i korak dalje, pa vrši i prva arheološka istraživanja na terenu. Rezultat tog istraživanja su otkrivanje rimskog vojnog logora na Gračinama na Humcu i na Karauli u Tomislavgradu.

Za izložbu predmeta koje je pronašao ili dobio na terenu, dobio je jednu samostansku prostoriju. Naručio je odgovarajuće vitrine za pojedine predmete i u proljeće 1984. godine otvorio za javnost „ Sbirku svakovrsnih stvari, koliko prirodoslovnih, toliko archeologički“.

To je bila prva muzejska institucija u Bosni i Hercegovini.

Iste godine fra Anđeo Nuić je izradio Statut muzeja i počeo voditi Spomenik muzeja u koju je upisivao podatke prikupljenih predmeta.

I nakon utemeljenja nastavilo se i dalje prikupljati građa za muzej s istim žarom tako da je za kratko vrijeme prostor postao pretijesan.

Muzej je zbog ratnih i drugih događanja zatvaran nekoliko puta. Na stotu obljetnicu utemeljenja 1984. godine muzej je ponovo otvoren u jednoj većoj i tri manje prostorije, dok su kameni spomenici smješteni u klaustar samostana. Stalni postav su činili arheološka i kulturno-povijesna zbirka, te lapidarij.

1992. godine zbog ratne opasnosti muzej ponovo bio zatvoren.

Sadašnji postav čine eksponati pronađeni na širem hercegovačkom području, od prapovijesti do današnjih dana.

Iz najstarijeg razdoblja prapovijesti nema velik broj predmeta, no najvažnije je da su pokrivena sva razdoblja.

Najvažnije arheološko nalazište iz prapovijesnog vremena je pećina Badanj kod Stoca koja pripada paleolitiku u kojoj je pronađe jedini špiljski crtež u ovom dijelu Europe.

Iz tog razdoblja, paleolitika – starijeg kamenog doba, Muzej Humac posjeduje ogrlicu (14000 godina prije Krista) koja je pronađena na lokalitetu Badanj kod Stoca.

Osim pećine Badanj, iz kamenog razdoblja su i: Ravlića pećina iznad izvora Tihaljine, Zelena pećina iznad vrela Bune, Hateljska pećina u Dabarskom polju.

Iz mlađeg kamenog doba, neolitika, kao što su pronađeni ostatci naselja u Ravlića pećini u Peć-Mlinima (općina Grude) u muzeju se nalaze kamene sjekire, strjelice, kameni noževi.

Pronađeni i izloženi predmeti govore o vrlo intenzivnoj naseljenosti ovih prostora i tom vremenskom razdoblju.

Iz  bakrenog doba muzej posjeduje razne eksponate: od bakrenih alatki, ukrasnih kopči za odjeću do lovačkog pribora (šatorska oprema, štitnik za trbuh, pektoral-prsni privjesak, rukobran podlaktice, dugmad itd.), sve pronađeno u Krehinu Gracu (općina Čitluk).

Iz brončanog i željeznog, dakle najmlađeg prapovijesnog razdoblja, muzej raspolaže s dosta bogatom i vrijednom zbirkom. Područje Hercegovine je u to vrijeme bilo već dosta gusto naseljeno, a veže se za Ilire kao najstariji  poznati narod koji je nastanjivao ove krajeve.

Minijaturna figurica božice Venere iz Sovića, kaciga grčko-ilirskog tipa, glineno posuđe itd. samo su neki od izloženih predmeta iz tog razdoblja.

Vrijeme je to formiranja prvog naselje na ovim područjima s gradskim obilježjima. Radi se o Daorsonu iznad sela Ošanića kod Stoca nazvanom po ilirskom plemenu Daorsi koji su ga i izgradili.

Iz  tog vremena je i Zvonigrad iznad Žvatića kod Širokog Brijega.

Rimljani su konačno i potpuno pokorili ove krajeve tek nakon Batonova ustanka 6. – 9. godine poslije Krista.

Nakon tog Rimljani grade na ovim prostorima vojne utvrde (Bigeste), Vile rustike (Mogorjelo), Gradove (Salonu, Naronu), te suvremene putove koji su povezivali gradove.

Iz tog vremena Muzej Humac raspolaže s niz vrlo vrijednih eksponata: uteg za vagu s likom cezara iz III. stoljeća poslije Krista, kaciga i štitnik za obraz, okovi za koplja, kopče za odjeću, čavli i okovi za drvene konstrukcije, ulomci stakla iz I. stoljeća, keramika, keramičke svjetiljke (uljanice), amfore, rimska manifaktura, proizvodi od kosti, kirurški pribor, nakit; iz rimskog pogrebnih običaja: nadgrobni spomenici, urne (kamene, keramičke staklene s olovnim poklopcem) itd itd.

Ono što je na svoj način raritet Muzeja Humac je metalna minijatura cijele figure boga Merkura, veličine tek 2,5 cm s fascinantno savršenim detaljima, a potječe iz I.-II. stoljeća.

Vrlo važno je znati da se u zbirci Muzeja Humac nalazi: rimski natpis s hrama, a govori o njegovoj obnovi sredinom I. stoljeća, a onda drugi natpis s istog hram koji opet govori o drugoj obnovi iz 173. godine, tu je i ulomak rimskog friza s reljefom Viktorije – božice pobjede pronađene u Posuškom Gracu, reljef s prikazom Menade – prijateljice boga Dioniza iz II. stoljeća, impost kapitela pronađen u Docima kod Vitine iz V