Županija Zapadnohercegovačka
Županija Zapadnohercegovačka utemeljena je 1996. godine, a sastoji se od četiri općine: Široki Brijeg kao sjedište Županije, te još tri općine; Grude, LJubuški i Posušje.
Županija se prostire od planinskog masiva Čvrsnice na sjeveru do granice s Republikom Hrvatskom na jugu i zapadu, sa sjeverozapadne strane graniči s Hercegbosanskom Županijom, a s istoka s Hercegovačko - Neretvanskom Županijom.
Prostor koji zahvaća Županija Zapadnohercegovačka ima površinu od 1363 km4 i oko 94000 stanovnika.
Rijeke koje protječu kroz Županiju su: Matica, Tihaljina-Mlade-Trebižat, Vrioštica, Studenčica, Lištica, Ugrovača, Ričina, i Žukovica.
Jezera na području Županije su: Blidinje jezero, Tribistovo, Krenica i Akumulacija Drinovci.
Najviši vrh u Županiji je Pločno, nadmorske razine 2228 m.
Klima je mediteranska s vrućim ljetima i umjerenim zimama u južnim predjelima, dok je u sjevernim izrazito kontinentalna s umjerenim ljetima i vrlo, štoviše i ekstremno hladnim zimama.
Od visokoškolskih ustanova na području Županije djeluje Akademija likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, te, u sklopu Akademije, poslijediplomski studij Ars sacra.
Srednjoškolska središta, gimnazije s raznim strukovnim školama, djeluje u sva četiri općinska središta.
U Županiji Zapadnohercegovačkoj nalazi se prvi utemeljen muzej u Bosni i Hercegovini: Muzej Humac, dok je Franjevačka arheološka zbirka u Gorici utemeljena 2006. godine,
Umjetničke galerije postoje u: Širokom Brijegu Franjevačka galerija, u LJubuškom Galerija Majka, te Galerija Masna Luka u Parku prirode Blidinje.
Na županijskoj razini djeluje HKUD Hercegovac i nekoliko njih na općinskim razinama.
Rubni dijelovi općine LJubuški dopiru do samog središta Međugorja te tako, po samoj logici stvari, ta činjenica otvara veliku mogućnost sudioništva u turističkim djelatnostima kada je u pitanju smještaj gostiju koji posjećuju Međugorje, pružanje dodatnih ugostiteljskih i drugih sadržaja koje gosti konzumiraju pa sve do onih kulturnih, izletničkih, (posjete Kravicama, Širokom Brijegu) itd.
Kupanje na cijelom toku rijeke Trebižat, a osobito u podnožju slapa Kravice, nezaboravan je doživljaj, na jezeru Krenica isto tako.
Park prirode Blidinje s planinskim masivima Vrana i Čvrsnice pružaju neiscrpne mogućnosti izgradnje središta za zimsko - športske aktivnosti, ekstremne športove, rekreaciju, a osobito uživanje u prekrasnim krajobrazima, vidicima, a za one koji se žele samo odmoriti to nigdje neće tako dobro i tako brzo postići.
Park prirode je drugi Eden kada je u pitanju odmor duha i tijela.
Ako postoji predio na kugli zemaljskoj koji, po svemu, podsjeća na raj onda je to upravo područje Županije Zapadnohercegovačke.
Ustroj Županije Zapadnohercegovačke
Službeni naziv Županije je Županija Zapadnohercegovačka. Prvi članak Ustava Županije Zapadnohercegovačke kaže: „Županija Zapadnohercegovačka ( u daljnjem tekstu Županija) je federalna jedinica Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu Federacija).
Županija može sklapati i međunarodne ugovore uz prethodnu suglasnost Parlamenta Federacije i Parlamentarne Skupštine BiH, osim onih sporazuma za koje po zakonu nije potrebna suglasnost.
Zakonodavnu vlastu u Županiji Zapadnohercegovačkoj obavlja Skupština Županije.
Skupština Županije je jednodomna i ima 31 zastupnika.
Mandat zastupnika traje četiri godine
Skupština Županije:
- priprema i donosi Ustav Županije
- odobrava imenovanje Vladu Županije
- bira suce Županijskog suda
- utvrđuje nadležnosti Županijskog i općinskih sudova
- donosi proračun Županije
- donosi poslovnik o radu Skupštine
- bira predsjednika i dopredsjednika Skupštine
- bira zastupnike Županije u Dom naroda Parlamenta Federacije itd.
Izvršnu vlast u Županiji obavlja Vlada Županije Zapadnohercegovačke.
Vlada Županije sastoji se od predsjednika Vlade, 2 dopredsjednika iz reda ministara i ministara kao članova Vlade. Ministri su za svoj rad odgovorni predsjedniku Vlade i Skupštini, a predsjednik Vlade je odgovoran Skupštini
Županije.
Vlada Županije Zapadnohercegovačke ima osam ministarstava i to:
- Ministarstvo pravosuđa i uprave
- Ministarstvo prosvijete, znanosti kulture i športa
- Ministarstvo financija
- Ministarstvo unutarnjih poslova
- Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi
- Ministarstvo hrvatskih branitelja iz domovinskog rata
- Ministarstvo gospodarstva
- Ministarstvo prostornog uređenja, resursa i zaštite okoliša
Samostalne županijske uprave su:
- Uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove
- Županijski arhiv
- Uprava civilne zaštite
- Uprava za inspekcijske poslove
- Uprava za ceste
- Uprava za šume
- Zavod za prostorno planiranje
- Zavod za zaštitu kulturno-povijesne i prirodne baštine
Vlada Županije:
- provodi županijsku politiku,
- predlaže i provodi županijske zakone
- priprema prijedlog proračuna Županije itd.
Lokalna samouprava ostvaruje se u općinama i gradovima kao teritorijalnim jedinicama lokalne samouprave.
Općine u prvom redu:
- stvaraju i razvijaju materijalne uvjete za život i rad općih i zajedničkih potreba i interesa pučanstva
- upravlja javnim dobrima lokalnog značaja
- osigurava financiranje općih i zajedničkih potreba iz nadležnosti općine
- osigurava opće uvjete opskrbe građana
- obavlja uslužne djelatnosti za građane
- izgrađuje i održava infrastrukturu lokalnog karaktera ( ceste, vodovod, kanalizacija itd)
Općina i grad imaju statut. Statut općine i grada mora biti usklađen s Ustavom Županije i Federacije.
Svaka općina imaju općinsko vijeće. Gradovi imaju gradsko vijeće.
Općinsko vijeće ne može imati manje od 15 niti više od 31 člana. Općinska vijeća u Županiji Zapadnohercegovačkoj imaju po 25 članova (vijećnika).
Mandat vijećnika traje četiri godine.
Općinsko vijeće:
- priprema i donosi statut općine
- bira predsjednika općinskog vijeća
- prihvaća proračun općine itd.
Gradsko vijeće:
- priprema i donosi statut grada
- donosi proračun grada itd.
Svaka općina ima načelnika, a grad ima gradonačelnika.
Načelnik i gradonačelnik se bira izravno na lokalnim izborima.
Općinski načelnik:
- postavlja i smjenjuje općinske dužnosnike
- provodi općinsku politiku
- rukovodi radom općinskih službi
- skrbi o ustroju lokalne uprave i samouprave i njezinom radu
- podnosi izvješća općinskom vijeću i javnosti o provođenju i izvršenju općinske politike i svojim aktivnostima
- priprema prijedloge koje razmatra općinsko vijeće itd.
Gradonačelnik:
- imenuje i razrješava gradske dužnosnike
- provodi gradske politike
- rukovodi radom gradski službi i gradskih dužnosnika
- priprema prijedloge koje razmatra gradsko vijeće.
GOSPODARSTVO ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE
Prostor Županije Zapadnohercegovačke ne obiluje osobito vrijednim prirodnim resursima za razvoj gospodarstva. Osim boksita za proizvodnju aluminija na prostoru šire Hercegovine, a osobitu u Županiji Zapadnohercegovačkoj, gotovo da i nema drugog rudnog bogatstva. Krška polja po svom sastavu su dosta plodna no zbog svoje propusnosti i nedostatne vodonatapne infrastrukture poljoprivredna proizvodnja je gotovo nestala.
No i pored toga, uz naporan rad i svoju dovitljivost, narod je uspijevao preživjeti i opstati na ovim prostorima. Osobito teško je bilo vrijeme SFRJ koja, ne samo da nije stimulirala poljoprivrednu proizvodnju na ovim prostorima, nego je stalno nekim novim nametima sustavno osiromašivala ove krajeve. A narod je opet živio i preživio i opstao. Poput kamena, poput duhana, što teži i oskudniji uvjeti to bolja kakvoća i veća izdržljivost.
A bilo je potrebno samo malo slobode.
Devedesetih godina dođe i to vrijeme. Hvala Bogu.
Od one najsiromašnije regije Hercegovine ( u bivšoj Jugoslaviji) Hercegovina postade najbogatija regija, a osobito područje Županije Zapadnohercegovačke.
Najsiromašnije općine u bivšoj Jugoslaviji, Široki Brijeg, Posušje, Ljubuški, Grude, postadoše primjer kako se iz općeg siromaštva dospijeva u stanje prosperiteta i blagostanja.
Doduše, struktura gospodarstva nije osobito povoljna, nije onakva kakvu bismo željeli, no u budućnosti će se morati gospodarstvo Županije restrukturirati ukoliko se želi zadržati stupanja razvoja i uzlazni trend.
Kada je u pitanju restrukturiranje gospodarstva onda se može, kao pozitivan primjer, navesti lagano restrukturiranje gospodarstva na području općine Široki Brijeg.
I u općini Široki Brijeg gospodarstvo je bilo izrazito uslužnog, tercijarnog karaktera, no, osobito u zadnje vrijeme, proizvodnja uzima sve više maha.
Osobito snažan razvoj doživjela je aluminijska industrija, proizvodnja aluminijskih profila i proizvoda od aluminijskih profila ( FEAL i Presal), te na desetke manji poduzeća za proizvodnju aluminijskih, plastičnih i metalnih otvora, kao i drugih proizvoda od navedenih materijala.
Uz ovu proizvodnju u Širokom Brijegu razvila se i proizvodnja električnih kabela (Kabeli), te niz pogona za preradu kamena i proizvodnju proizvoda od kamena(AG Kamen, Brekston).
Ne smije se zaboraviti niti obnovljena tvornica za proizvodnju obuće (LIŠTO), grafičku industriju (Logotip i Suton grafika), Tvornica za proizvodnju mesa i mesnih prerađevina (Lijanovići), dva građevinska poduzeća (među najjačim u BiH: Hering i A3), poduzeće za preradu stakla (Termostaklo), te nekoliko pogona za preradu drveta itd.
Kada je Posušje u pitanju važno je spomenuti osobito Velplast – tvornicu za proizvodnju tlačnih pvc cijevi, Tvornicu za proizvodnju mesa i mesnih prerađevina (Šišović), Tvornicu za proizvodnju stočne hrane (Farmaland), Lager, Ukras kamen, Mobiliju, te građevinsko poduzeće „Brina“ itd.
U Grudama se, osim jake grafičke industrije za što je zaslužno poduzeće Grafotisak, razvila i proizvodnja higijenskih papira čiji nositelj je poduzeće Violeta.
Od drugih gospodarskih poduzeća u Grudama vrijedno je spomenuti: Poduzeće za proizvodnju kartonske ambalaže iz Drinovaca, te poduzeće Lumen koje se bavi proizvodnjom svijeća, pogrebne opreme i proizvoda za cvjećarne, Antonio trade, Bilotrade, Tvornicu za proizvodnju piva „Prima“, Autoherc, Signalizacija itd.
U općini Grude nalazi se i jedina hidroelektrana na području Županije Zapadnohercegovačke Peć-Mlini.
U Ljubuškom se osobito dobro razvila industrija građevinskih betonskih elemenata za što je zaslužna građevinska grupacija MUCIĆ.
Ljubuški je poznat i po svojim vinima Žilavka i Blatina koje se proizvode u Vinariji Ljubuški.
U Ljubuškom se nalazi i poduzeće Röfix – Tvornica za proizvodnju termo i silikatne žbuke, zatim Eromerc – Tvornica za proizvodnju namještaja, RM – Tvornica za proizvodnju betonskih elemenata itd.
Ljubuški je i sjedište osiguravateljske grupacije AGRAM u čijem se sastavu nalazi desetak osiguravateljskih kuća diljem Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Od ostalih poduzeća u općini Ljubuški važno je spomenuti: Croatiju osiguranje, Unitrade, Mate commerce, Gojan, MB-Ivanić, Kiwi šport, Nuić, Kerametal itd.
Poljoprivreda Županije Zapadnohercegovačke
Ukupna površina Županija Zapadnohercegovačka je 1363 km4. Poljoprivredne površine zauzimaju oko 30000 hektara, a šumske oko 84000 hektara.
Vrlo je važno da je oko 6000 hektara tih poljoprivrednih površina smješteno u izuzetno povoljnim klimatskim uvjetima s nadmorskom razinom ispod 100 m, te da se to područje može navodnjavati iz već postojećeg sustava navodnjavanja.
To područje je osobito interesantno za proizvodnju povrtlarskih poljoprivrednih proizvoda, te za bavljenjem voćarstvom i vinogradarstvom.
Osobito velik zamah uzima proizvodnja svih vrsta voća, proizvodnja stolnog grožđa i proizvodnja vina.
Tako, osobito u novije vrijeme, na području Županije Zapadnohercegovačke uvode se i one kulture koje nisu tradicionalne na ovim područjima. Tu se prvenstveno misli na uzgoj maslina i proizvodnju maslinova ulja, kivija, mandarina i drugih vrsta mediteranskog voća, u prvom redu, na cijelom području općina Grude i Ljubuški, mada nisu rijetki primjeri sadnje maslina i na području općine Široki Brijeg.
Područje općine Ljubuški je Bogom dano područje za proizvodnju svih vrsta poljoprivrednih proizvoda i mediteranskog voća.
Također, proizvodnja meda u Županiji Zapadnohercegovačkoj je doživjela svoj puni zamah.
Hercegovački med je postao nadaleko poznat i tražen proizvod, koji se smatra, ne samo hranom, nego i lijekom.
Područje općine Posušje posjeduje savršene uvijete za bavljenjem stočarstvom, znači za proizvodnju mesa, mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih prerađevina.
Nijedna županija u BiH nema tako raznolike povoljne prirodne uvijete: od one niske mediteranske Hercegovine, preko srednje koja se odnosi na hercegovačka krška polja, do one izrazito visoke, gornje, čisto planinske Hercegovine.
Nije rijedak slučaj da se ljudi, tijekom mjeseca lipnja, kupaju pod prelijepim slapovima Kravice na jugu Županije, dok je cijela Čvrsnica, iznad 1600 m nadmorske razine pod snijegom.
Izgradnjom skijaških staza sa Malog i Velikog Vilinca bilo bi moguće često i skijanje i kupanje u istom danu.
Kvaliteta poljoprivrednih proizvoda proizvedenih bilo gdje ne može se niti mjeriti s onima, osobito povrtlarskim (mrkva, krumpir, peršin, kupus i sl.) proizvedenim na području Rakitna ili Parka prirode Blidinje.
Za optimalno iskorištavanje ovakvih mogućnosti bilo bi potrebno, različitim poticajima, stimulirati poljoprivrednu proizvodnju u ovim krajevima, ali i izgraditi odgovarajuće tvornice za preradu i konzerviranje ovih proizvoda.
Budući da Županija Zapadnohercegovačka nema na ovim područjima zagađivača, moguće je, a bilo bi i potrebno brendirati ove proizvode kao ekološke.
Poljoprivredne kulture Hercegovine
-Hercegovački duhan (ravnjak) - hercegovačko žuto zlato, je među najkvalitetnijim duhanima na svijetu. Nekada je svaka općina u Županiji Zapadnohercegovačkoj imala svoju stanicu za otkup duhana. Danas se duhan uzgaja vrlo rijetko (Mamići i Višnjica), a gotovo da i nema obitelji koja svoj obiteljski budžet temelji na uzgoju i prodaji duhana.
-Među rijetke, doduše više ne po količini nego po kvaliteti, poljoprivredne kulture u Hercegovini ubrajaju se i hercegovačka vina; Žilavka i Blatina. Uz ove dvije, u autohtonu hercegovačku sortu vinove loze, ubraja se i trnjak.
-Vrste voćaka koje se uzgajaju ili same rastu u Hercegovini, a osobito u Županiji Zapadnohercegovačkoj, su: šipak, smokva, trešnja, više vrsta šljiva, nekoliko vrsta krušaka među kojima su neke i autohtone (kočerinka, hercegbosanska kruška - u Hercegovini u narodu zvana 'herbosna'), nekoliko vrsta jabuka među kojima su neke i autohtone ( slatka), zatim dunja, oskoruša, breskva, praska, orah, kupina i sl.
-U povrće koje se rijetko gdje uzgaja kao na novim prostorima su: raštika, grah, mahune, biža (grašak), crveni i bijeli luk (česan), prasa, mrkva, krumpir, nekoliko vrsta zelene salate i sl.
Školstvo u Županiji Zapadnohercegovačkoj
Na području Županije Zapadnohercegovačke u svim manjim mjestima postoj osnovne škole do četiri razreda osnovne škole.
U svim naseljima postoje osnovne škole do osam razreda.
U svim sjedištima općina postoje srednje škole: gimnazije i strukovne škole.
U Široko Brijegu postoji Glazbena škola u sastavu koje funkcioniraju Osnovna glazbena škola i Srednja glazbena škola.
U Posušju postoji Osnovna glazbena škola.
U Širokom Brijegu postoji i visoko školska ustanova:
Akademija likovnih umjetnosti Široki Brijeg Sveučilišta u Mostaru, te u sklopu Akademije i Poslijediplomski studij „Ars sacra“.
ŠPORT U ŽUPANIJI ZAPADNOHERCEGOVAČKOJ
U odnosu na ukupan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini vjerojatno ne postoji mjesto, a o županijama da i ne govorimo, koje ima toliko športskih klubova kao što je to slučaj sa Županijom Zapadnohercegovačkom.
Samo Košarkaški klub Široki i Nogometni klub Široki u poslijeratnom vremenu osvojili su preko polovice prvenstava i kupova na državnoj razini.
Rukometni klub Izviđač iz Ljubuškog je višestruki državni prvak.
U Grudama je 2007. godine organizirano i Svjetsko prvenstvo u Boćanju. Na tom prvenstvu naši boćari su osvojili nekoliko medalja među kojima i dvije zlatne medalje.
Košarkaš Stanko Barać iz Širokog Brijega igra u američkoj NBA ligi, rukometaš Damir Buntić igra u najboljim europskim rukometnim klubovima, trenutno u Španjolskoj.
S njim je i poznati rukometni golman iz Ljubuškog Mirko Alilović.
Nogometaš Marijo Bazina igra u austrijskom Rapidu. Za njim je i ništa manje poznat nogometaš Stanko Bubalo.
Poznati hrvatski nogometaši Ivo Banožić, Zvonimir Zvone Boban, pa Jerko Leko su također iz ovih krajeva.
Nogometni trener Ivo Šušak.
Atletičari: Dragan, Ivan i Tihomir Mustapić također.
Ljubušak Markica Dodig dvostruki je osvajač svjetske zlatne medalje u boćanju.
Damir Brzica srebrni osvajač medalje u boćanju na Europskom prvenstvu u boćanju.
Stojan Zelić osvajač dviju brončanih medalja: jedna na Svijetskom i jedna na Europskom prvenstvu u boćanju.
Džordž Čuvalo, podrijetlom iz Veljaka u Ljubuškom, boksač teške kategorije, dva puta se borio za naslov svjetskog prvaka u boksu u teškoj kategoriji s poznatim Casjusom Clejom. Oba puta izgubio na bodove.
Drago Lončar državni prvak u bacanju kugle i koplja u SFRJ.
Mladen Palac šahovski je velemajstor.
GLAZBA I KAZALIŠNI ŽIVOT
1900. godine u Ljubuškom je osnovano Hrvatsko pjevačko i tamburaško društvo „Trebižat“.
1912. godine u Širokom Brijegu je formirana limena glazba, a kasnije i tamburaški orkestar.
1928. godine na Humcu se osnivaju tri pjevačka društva: ženski, muški i mješoviti zbor.
1932. godine fra Rudo Mikulić osniva limenu glazbu.
1932. godine osniva se Pjevačko društvo Sv. Kate.
Na temelju ovih informacija možemo reći kako glazbeni život u Županiji Zapadnohercegovačkoj ima svoju tradiciju, no glazbeni život se nije odvijao uvijek istim intenzitetom što je rezultat različitih okolnosti, ali i socijalnog stanja stanovništva.
Danas Limena glazba „Sveti Ante“ postoji samo u Ljubuškom pri HKUD „Sveti Ante“ – Humac.
KUD „Sveti Ante“ – Humac svake godine organizira i Božićni koncert koga izvodi Limena glazba „Sveti Ante“.
Osnovna glazbena škola danas postoji u Posušju i Širokom Brijegu.
U Širokom Brijegu postoji i Srednja glazbena škola. Glazbena škola Široki Brijeg svake godine organizira tri koncerta: za Uskrs, Veliku Gospu (Dan Općine Široki Brijeg) i za Božić.
Velik broj kulturno umjetničkih društava u Županiji Zapadnohercegovačkoj (njih 20) njeguju tradicijski način pjevanja (ganga – višeglasno pjevanje, putničko pjevanje - putnička ganga - jednoglasno pjevanje, pjevanje uz gusle) uz tradicijske instrumente: dvojnice, diple, usnu harmoniku, liru i gusle.
U Hercegovini je sve popularnije klapsko pjevanje. Tako u ovo vrijeme u Županiji Zapadnohercegovačkoj djeluju dvije klape: Klapa Bratovština iz Gorice (Grude) – u sklopu Bratovštine djeluje muška i ženska klapa - i Klapa Dobrkovići (Široki Brijeg).
U Biogracima djeluje muška i ženska klapa „Prijatelji“, a u Jarama ženska klapa „Jare“.
U Ljubuškom, pri HKUD „Studenčica“, djeluje Ženska klapa „Izvor“.
U Županiji djeluju i dva tamburaška sastava: Tamburaški sastav „Dukati Široki Brijeg“ i Tamburaški sastav „Mokro“ – Široki Brijeg.
Među poznatijim imenima iz glazbenog svijeta važno je spomenuti pjevača Ivana Mikulića – Civu i trubača Joška Sliškovića iz Širokog Brijega.
Na području Županije Zapadnohercegovačke ne postoji niti jedno narodno kazalište.
Amatersko kazališno društvo postoji u Širokom Brijegu i u Posušju, no, što zbog nedostatka novca ili prostora, što zbog neodgovarajuće podrške javnosti, ni ona nisu dovoljno aktivna.
Kino dvorane postoje u Grudama, Posušju i Širokom Brijegu, no aktivno je samo kino u Širokom Brijegu gdje je relativno dobra posjećenost i gdje se filmovi prikazuje najmanje dva puta tjedno.
RADIO, TELEVIZIJA I TISAK
Sva četiri općinska središta u Županiji Zapadnohercegovačkoj imaju svoje lokalne radio postaje, od kojih je svaka vrlo dobro slušana na području svoje općine.
To su: Radio postaja „Široki Brijeg“, Radio postaja „Ljubuški“, Radio postaja „Grude“ i Radio postaja „Posušje“.
U Posušju postoji i regionalna Radio postaja „Radio plus“.
Županija Zapadnohercegovačka nema svoje televizije, ali ima svoj udio u Hercegovačkoj televiziji u Mostaru.
Dnevne tisak u Županiji Zapadnohercegovačkoj ne postoji. Bilo je nekoliko pokušaja izdavanja tjednika kao što su: Vrisak, Horizont, Zapad itd.
U ovom trenutku možemo reći da jedino Matica Hrvatska, Ogranak Široki Brijeg izdaje časopis „Vitko“ koji izlazi nekoliko puta godišnje.
Matica Hrvatska, Ogranak Grude, na kraju svake godine, izdaje svoj Godišnjak.
Svoj godišnjak: „Kršni zavičaj“, uoči Božića svake godine izdaje i Franjevački samostan na Humcu.
U Županiji Zapadnohercegovačkoj postoji i jedno nakladničko poduzeće, „Gral“ iz Širokog Brijega, koji kroz svoju izdavačku djelatnost promovira pisce i ljude, u prvom redu, iz Hercegovine.
Kultura
Ono što je važno spomenuti kada su u pitanju kulturna događanja u Županiji Zapadnohercegovačkoj je pojava novih manifestacija kulturnog sadržaja u svim općinama.
U prvom redu to su:
- Mediteran film festival u Širokom Brijegu
- Revija turističkog filma u Širokom Brijegu
- Ljubuško silo
- Smotra folklora u Širokom Brijegu
- Šimićevi susreti u Grudama
- Gastro susreti „Okusi s kamena“ u Širokom Brijegu
- Vest Hercegovina fest
- Smotra folklora u Grudama
Kada se govori o kulturnim događanjima nikako se ne smije a ne spomenuti aktivnosti koje provodi Matica hrvatska općenito, a osobito aktivni ogranci u Grudama, Širokom Brijegu i Posušju.
Tu se u prvom redu misli na njihovu nakladničku djelatnost, kao i na organiziranje predstavljanja pojedinih knjiga.
Kada se govori o galerijskoj djelatnosti onda se mora u prvom redu spomenuti Franjevačka galerija u Širokom Brijegu, ne samo kao zasigurno jednu od najbogatijih galerijskih kuća u BiH, nego i kao jednu od najaktivnijih u BiH.
U njezinom atraktivnom galerijskom izložbenom prostoru se organizira od 10 – 15 izložaba godišnje najeminentnijih umjetnika iz BiH, Hrvatske i drugih europskih zemalja, te jednom godišnje diplomska izložba diplomanata Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu.
Važno je spomenuti i Galeriju Majka u sklopu Samostana Humac, isto tako vrlo vrijednu i sa stalnom postavom. Radi se o tematskoj stalnoj postavi na temu „majka“.
Skoro pa da nema hrvatskog umjetnika koji je nešto radio na ovu temu a da galerija nema nijedno njegovo djelo.
Kada su u pitanju knjižnice nikako se ne smije zaobići ona u sklopu samostana na Humcu.
To je izuzetno bogata, suvremeno uređena i katalogizirana knjižnica s vrlo velikim brojem starih knjiga (od početka XV. stoljeća pa na ovamo), znači onih još s početka tiskarstva uopće.
Humac i njegov samostan, kada je u pitanju kultura, važan je još po nečemu, a to je Muzej Humac – prvi muzej u Bosni i Hercegovini, utemeljen 1884. godine, 4 godine prije Truhelkina Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Kada su muzeji u pitanju onda se mora spomenuti i Franjevačku arheološku zbirku u Gorici, u Grudama, te Riznicu samostana u Širokom Brijegu.
KULTURNE, UMJETNIČKE I ZNANSTVENE INSTITUCIJE
Od kulturnih institucija u Županiji Zapadnohercegovačkoj možemo reći da:
U Širokom Brijegu i Ljubuškom djeluju Gradske knjižnice
U Grudama djeluje Kino Grude, a u Posušju Kino Posušje
U Širokom Brijegu djeluje Hrvatski kulturni dom „Borak“.
Ove kino dvorane su mjesta gdje se održavaju manje ili više sva kulturna događanja u ovim mjestima, a, ne rijetko, ovdje gostuju i kazališne skupine iz Hrvatske.
U Hrvatskom kulturnom domu „Borak“ u Širokom Brijegu filmovi se redovito prikazuju dva puta tjedno.
Sve općine u Županiji Zapadnohercegovačkoj imaju športske dvorane, te se tako u njima održavaju svi kulturni i športski događaji koji pretpostavljaju veliku gledanost.