Ljubuški
Područje općine Ljubuški po brojnim povijesnim ostatcima zasigurno je bilo naseljeno još u pred povijesno vrijeme. Prvi stanovnici bili su Iliri još s početka II. tisućljeća prije Krista, Daorsoni – ilirsko pleme, a kasnije protjerani od drugih ilirskih plemena Ardijejaca i Delmata. Iz tog vremena ostale se brojne gradine po vrhuncima okolnih brda, te gomile razbacane bez nekog reda i logike, uostalom kao i po cijelom prostoru Hercegovine.
Nakon što su Rimljani pokorili ilirska plemena, u prvom desetljeću poslije Krista, zavladali su ovim prostorima, te ih proglasili svojom pokrajinom nazvavši je Ilirik. Brojni su povijesni ostatci koji govore o vrlo intenzivnom životu koji se ovdje odvijao za rimskog vremena. U početku, na području Humca, bila je izgrađena putna postaja Bigeste, a kasnije pravi vojni logor – danas to područje zovu Gračine. Dijelovi objekta na Gračinama, koji je arheološki istražen, otkrio je dijelove logora koji su služili kao kupalište sa saunama koje su bile zagrijavane podzemnim sustavom za zagrijavanje. Na tom lokalitetu pronađeni su brojni ostaci nakita, novčića, prstenja fibula, oružja, keramike, vaza, vrčeva itd. Sve govori kako je to bio, zapravo, prateći objekt uz vojni logor. Buduća arheološka iskapanja zasigurno će nam puno toga više otkriti i reći o tim vremenima. Jer, na području općine Ljubuški, zasigurno su postojale ranokršćanske crkve, bazilike, rimska poljoprivredna dobra, villae rusticae (Vitina, Vojnić, Crveni Grm).
Iz vremena ranog srednjeg vijeka važno je spomenuti Ljubušku ploču – kameni spomenik s cvjetnim pleternim ukrasima, IX. – XI. stoljeće, te poznatu Humačku ploču, kameni natpis na starohrvatskoj ćirilici (bosanici) s nekoliko slova glagoljice iz 1198. – 1202. godine. Obje ploče se čuvaju u Muzeju Humac.
Iz srednjeg vijeka ljubuški kraj je poznat po brojnim nekropolama stećaka, njih 45 lokaliteta s oko 600 primjeraka ploča, sanduka i sljemenjaka. Osobito su zanimljivi oni u Studencima, Zvirićima, Klobuku, na Bijači itd.
Ono po čemu je Ljubuški nadaleko poznat, a ubraja se u srednjovjekovne spomenike kulture iznimne vrijednost je sam stari grad Ljubuški, utvrda, ili tvrđava Ljubuški. Tvrđava se pripisuje hercegu Stjepanu Kosači, a prvi put se spominje 21. veljače 1444. godine pod nazivom Lubussa.
Nakon osvajanja ovih krajeva 1477. godine Turci su tvrđavu učvrstili i proširili, dogradili bedeme s puškarnicama. Tvrđava je, u to vrijeme, bila stalno nastanjena. Imala je više svojih čatrnja za vodu, barutanu, oružarnicu, zatvor, te kuće za posadu i stan za zapovjednika.
Od XVII. stoljeća ova utvrda gubi na važnosti, te tako, zbog neodržavanja, propada do današnjih dana. No, nakon proglašavanja starog grada Ljubuškog nacionalnim spomenikom kulture 2003. godine, počinje i njegova obnova. U obnovu se, uz Općinu Ljubuški i ostale, uključuje i Turistička zajednica Županije Zapadnohercegovačke 2006. godine, te se tako radovi na sanaciji i konzerviranju tvrđave intenziviraju. Tako je ulazni dio s čatrnjom već obnovljen i konzerviran.
Za vrijeme turske okupacije ništa osobitog se nije događalo: narod je gledao kako preživjeti, a turska vlas ništa nije poduzimala na tome kako gospodarski razviti ove krajeve.
Poslovica iz tih vremena je glasila: begu begovo, agi agino, nama što ostane.
Dolaskom austrougarske vlasti mnogo toga se promijenilo, kako na gospodarskom tako i na kulturnom planu.
Organizira se proizvodnja duhana, grade se putovi, kanali za natapanje u Ljubuškom polju, isušuju se močvare.
14. kolovoza 1878. godine otvara se vojna pošta u Ljubuškom.
1880. godine otvara se Narodna osnovna škola u Ljubuškom.
1882. u Ljubuškom se osniva Matica Hrvatska.
1882. fra Anđeo Nuić donosi prvi harmonij i glasovir u Ljubuški.
1884. godine utemeljuje se Muzej Humac.
1886. otvara se franjevačka pučka škola na Humcu.
Tih godina gradi se duhanska stanica i upravna zgrada duhanske stanice (danas galerija TNT).
1900. godine u Ljubuškom se osniva Hrvatsko pjevačko i tamburaško društvo „Trebižat“.
Zgrada današnje Općine Ljubuški gradi se početkom XX. stoljeća.
1907. se osniva i podružnica Hrvatskog kulturnog društva Napredak.
1908. osniva se Činovnička čitaonica i Mjesni odbor Hrvatske Narodne Zajednice.
1916. franjevci otvaraju Hrvatsku seljačku školu za odrasle.
Dvadesetih godina XX. stoljeća obitelj Madirazza otvara prvu ljekarnu u Ljubuškom.
1928. godine na Humcu se osnivaju tri pjevačka društva: ženski, muški i mješoviti zbor.
1932. godine fra Rudo Mikulić osniva limenu glazbu.
1932. godine osniva se Pjevačko društvo Sv. Kate.
Početkom pedesetih godina gradi se Dom zdravlja Ljubuški.
Po popisu stanovništva iz 1991. godine u Ljubuškom, u gradu je živjelo 4700 stanovnika, a danas, pretpostavlja se, oko 8000 stanovnika, dok na cijelom prostoru općine Ljubuški živi oko 28000 stanovnika. Osim grada, na području općine Ljubuški, ima 33 naseljena mjesta, od kojih preko 1000 žitelja imaju Klobuk, Grab, Veljaci i Studenci.
Ljubuški kraj inače, a i sam grad Ljubuški pripada onom dijelu Hercegovine koji nazivamo nizinska ili niska, odnosno primorska Hercegovina s mediteranskom klimom. Zemljopisni smještaj, Ljubuško polje zajedno s rijekom Trebižat, plan infrastrukturne izgradnje u najskorijim vremenima (autoput Zagreb – Dubrovnik, koridor 5C, Jadranski plinovod itd.), čini cijeli prostor Općine Ljubuški, a time i samog grada Ljubuškog, iznimno vrijednim i povoljnim za budući gospodarski razvoj.
Ako k tome dodamo i brojna, iznimno plodna, ljubuška polja: Veljačko, Vitinsko, Studenačko s mogućnošću natapanja (tro imena rijeka Tihaljina – Mlade – Trebižat, pa Vrioštica, Studenčica), povoljnu klimu, onda, gotovo da se nijedna pogodnost ne može više ni poželjeti za cjelokupan razvoj poljoprivrede jednog kraja, a da Ljubuški to već nema.
Ljubuški se nalazi i na iznimno važnim prometnim pravcima: Mostar – Međugorje – Vrgorac – Makarska; Livno – Posušje – Metković; Imotski – Metković; što ga, i u tom smislu, čini iznimno gospodarski perspektivnim.
Ono na čemu Ljubuški može temeljiti svoj budući razvoj je zasigurno i turizam, budući je to najperspektivnija gospodarska grana danas u svijetu, a Ljubuški, uz svoj zemljopisni i infrastrukturni smještaj, bogatu kulturno povijesnu baštinu, je i iznimno bogat po svojim, svjetske vrijednosti, prirodnim ljepotama (slap Kravice, zapravo cijeli tok rijeke Tihaljina – Mlade - Trebižat ).
Ljubuški je sjedište:
- Ministarstva financija ŽZH
- Ministarstva unutarnjih poslova ŽZH
- Mirovinskog osiguranja ŽZH
- Zavodu za geodetske i imovinsko pravne poslove
- Policijske uprave Ljubuški
- Općine Ljubuški
- Općinskog suda u Ljubuškom
Poznati Ljubušaci:
- fra Lovro Šitović
- fra Anđeo Nuić
- fra LJudevit Rupčić
- fra Bonicije Rupčić
- Sadik Sadiković
- akademik Izidor Papo
- akademik Veselko Koroman
Vjerski objekti u Ljubuškom:
- Samostan „Sv. Ante“
- Crkva Svete Kate“
- Džamija Pobrišće
Hoteli u Ljubuškom:
- Hotel „Hum“
Moteli u Ljubuškom:
- Motel „Most“
Restorani u Ljubuškom:
- Riblji restoran „Bago“
- Restoran „Avantgard“
- Restoran „K i M“
- Restoran „Vrilo Vrioštice“
Javna poduzeća u Ljubuškom:
- JKP „Ljubuški
Mediji:
- Radio postaja Ljubuški
Zdravstvene ustanove:
- Dom zdravlja Ljubuški
- Gradska Ljekarna Ljubuški
- Ljekarna „Matić“
- Ordinacija Radić
- Ginekološka ordinacija Vukojević
- Stomatološka ordinacija Boras
- Stomatološka ordinacija Matić
- Stomatološka ordinacija Mušan
Obrazovne ustanove:
- Gimnazija Ljubuški
- Srednja strukovna škola „Ruđer Bošković“
- Osnovna škola „Marko Marulić“
- Osnovna škola „Ivana Brlić Mažuranić“
Športski klubovi u Ljubuškom:
- Hrvatski nogometni klub „Ljubuški“
- Rukometni klub „Izviđač“
- Hrvatski atletski klub „Ljubuški“
- Boćarski klub „Ljubuški“
- Karate klub „Ljubuški“
- Boksački klub „Ljubuški“
- Odbojkaški klub „Ljubuški“
- Stolno teniski klub „Ljubuški“
- Hrvatski košarkaški klub „Ljubuški“
- Klub tajlandskog boksa „Ludvig Pavlović“
Športsko rekreacijska središta:
- Gradska sportska dvorana
- Gradski stadion „Babovac“
- Centar malih sportova „Ljubuški“
- Boćarski dom Teskera
Kulturno umjetnička društva u Ljubuškom:
- KUD „Herceg Stjepan“
- HKD „Sveti Ante“ - Humac
- HKUD „Studenčica“ - Studenci
- HKUD „Radišići“
- HKUD „Sveti Marko“ – Klobuk
Kulturne ustanove u Ljubuškom:
- Muzej Humac
- Galerija „Majka“
- Galerija „Herceg“
- Galerija „Čotić“
- Galerija „Artel“
- Knjižnica franjevačkog samostana
- Hrvatska knjižnica „LJubuški“
Manifestacije u Ljubuškom:
- Proslava Dana Općine Ljubuški
- Ljubuško silo
- Dječji glazbeni festival
- Ljubuški karneval
- Dolazi nam sv. Nikola
- Božićni koncert
- Sajam tradicije i autohtonih proizvoda Hercegovački STAP
Udruge u Ljubuškom:
- Udruga Hercegovački STAP
- Ekološko društvo „Slapovi Kravice“
- Informativno edukativni klub „Info“
- Ljubuške mažoretkinje
- Matica Hrvatska, Ogranak Ljubuški
- Udruga mladih „5 do 12“
- Udruga roditelja djece s posebnim potrebama „DUGA“
- Udruga za borbu protiv ovisnosti „SUZA“
- Udruga športskih ribolovaca „Kravica“
- Hrvatska udruga lovaca „Kravica“
- Udruga pčelara „Kadulja“
- Kinološka udruga „Ljubuški“
Gradska groblja:
- Novo groblje
- Gradsko groblje Jabuka
Turistički potencijali Ljubuškog su:
- Međugorje
- Muzej Humac
- Galerija Majka
- Arheološki lokalitet Gračine
- Stari grad Ljubuški
- Rijeka Trebižat
- Slap Koćuša
- Slap Kravica
- Kupalište Božjak
- Kupalište Čeveljuša
- Kupalište Tegaševac
- Kupalište Otunj
- Kupalište Baščine